Customs

In this part of the CEFTA Web Portal you will find the most important customs import/export procedures separately for each CEFTA Economy. Procedures include but are not limited to: 1.The location of customs clearance offices; 2.The working hours in each office; 3.The procedures to follow based on the destination of your goods; 4.The documents to present to customs authorities for obtaining approval for the relevant destination; 5.The officially approved documents given to you by customs authorities in each case; 6.The procedures followed by customs authorities for calculating the customs value of your goods; 7.The definition of rules of origins determining customs preferential or non preferential tariffs; 8.The Free Trade Agreements signed by each CEFTA Economy with the other signatories. In cases where the final destination of goods is one of the CEFTA Economies, please refer to the import procedures section of this Economy on this portal. In cases where goods transit through different economies before arriving to their final destination, please refer to the transit procedures of these economies. If goods exit one of the CEFTA Economies included in this site, please refer to the export procedures for the relevant Economy.



Albania
Bosnia and Herzegovina
North Macedonia
Moldova
Montenegro
Serbia
Kosovo*


 

Porijeklo robe regulisano je:

- odredbama člana 19.-24. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br.57/04,51/06,93/08,54/10 i 76/11). Usvojen je novi Zakon o carinskoj politici u BiH ("Službeni glasnik BiH" br.58/15) koji je stupio na snagu 29.07.2015. godine, ali će njegova primjena početi od dana početka primjene provedbenog propisa,

- odredbama čl. 14. - 59. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 60/06 i 57/08), kao i

- odredbama ugovora o slobodnoj trgovini kako slijedi:

1. Ugovor o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turske ("Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori", br. 6/03 i 3/11) sa protokolom o definiciji pojma "proizvoda s porijeklom" i načinima administrativne saradnje, koji je sastavni dio ovog ugovora.

2. Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini - CEFTA 2006 (''Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori'', broj 9/07) sa Protokolom iz Odluke Zajedničkog odbora Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini  br. 3/2013, koja je usvojena 20. novembra 2013. godine.

3. Sporazum stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropskih zajednica  i njihovih država članica ("Službeni glasnik BiH" -dodatak međunarodni ugovori, br: 10/08) sa Protokolom o definiciji pojma "proizvodi s porijeklom" i načinima administrativne saradnje, koji je sastavni dio ovog Ugovora.

4. Sporazum o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i država Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) ("Službeni glasnik BiH" -dodatak međunarodni ugovori, br. 18/14). U skladu sa članom 8(2) Sporazuma od dana kada za Strane stupi na snagu Regionalna konvencija o pan-euro-mediteranskim  preferencijalnim pravilima o porijeklu  robe, prestaje se primjenivati, a prava i obaveze Strana u pogledu pravila o porijeklu  i administrativne saradnje između carinskih organa Strana uređuje se Konvencijom. Primjena Konvencije je od 01.01.2015. godine.

Dodatno, Uprava za indirektno oporezivanje je donijela i uputstva o provedbi pravila o porijeklu u preferencijalnoj trgovini sa navedenim Stranama potpisnicama ugovora. U Uputstvu o provođenju pravila porijekla u preferencijalnoj trgovini u okviru srednjeevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini, dodatno su pojašnjena postupanja u realizaciji CEFTA sporazuma (Uputstvo, Sl. gl. BiH, broj 95/07) (Uputstvo CEFTA Pravila porijekla).Uprava za indirektno oporezivanje BiH je također donijela Uputstvo o primjeni pravila o porijeklu robe u preferencijalnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Evropske zajednice ("Službeni glasnik BiH", br. 46/09 i Instrukciju o uslovima i načinu sticanja statusa ovlaštenog izvoznika /"Službeni glasnik BiH", br.46/14)

Porijeklo robe u ekonomskom smislu predstavlja nacionalnu pripadnost robe kojom se trguje. Nephodno je odrediti nacionalnu pripadnost i tarifnu klasifikaciju robe da bi se utvrdile carine i takse sa jednakim efektom ili bilo kakva druga ograničenja lili obaveze primjenjive na tu robu.

Razlikujemo:

  • nepreferencijalno (nepovlašteno) porijeklo,

  • preferencijalno (povlašteno) porijeklo.

Carinski tretman robe pri uvozu zavisi od porijekla koje ona ima.

1. Nepreferencijalno (nepovlašteno) porijeklo:

Jedino potvrđuje nacionalnu pripadnost robe, ali ne omogućava nikakve povlastice na nju. Koristi se u nepovlaštenim instrumentima trgovinske politike kao što je primjena tretmana najpovlaštenije nacije, primjena antidampinških carina i carina za poravnanje, uvođenje samozaštitnih mjera, određivanje bilo kojih diskriminatornih količinskih restrikcija ili carinskih kvota, javne nabave ili statistika vanjske trgovine, koje zahtijevaju zemlje uvoznice koje takve mjere primjenjuju. Nepreferencijalno porijeklo mogu imati robe koje su cjelovito dobijene, izvršena određena prerada ili obrada u čije radnje može biti uključeno više zemalja. Ovo se podrazumjeva ukoliko postoji sporazum zemalja za primjenu nepreferecijalnih pravila u međusobnoj trgovini.

 

2. Preferencijalno (povlašteno) porijeklo:

Preferencijalno porijeklo postoji kada se zadovolje propisani kriteriji. Uglavnom se traži da roba prođe veći stepen obrada i prerada nego što je potrbeno za nepreferencijalno porijeklo.

Preferencijalno porijeklo omogućava određene povlastice za robe koje se razmjenjuju između zemalja koje imaju sporazume, kao što su smanjenje ili ukidanje carinske stope.

Pravila porijekla

Kako bi se utvrdila ekonomska pripadnost određenoj državi odnosno zemlja porijekla, primjenjuju se određeni kriteriji – pravila o porijeklu. Pravila o porijeklu su sredstvo kojim se utvrđuje porijeklo robe, odnosno ne utvrđuje se mjesto s kojega je roba poslana, nego mjesto koje se smatra mjestom njene proizvodnje ili izrade.

Porijeklo određenog proizvoda iz konkretne zemlje neosporno je, npr., kada je riječ o uzgoju u toj zemlji i sjemenu iz nje. Takvi proizvodi nazivaju se robom dobijenom u cijelosti. U današnjem svijetu, neka druga roba neće se proizvoditi samo u jednoj zemlji. Postoji detaljan popis postupaka koji se nad odgovarajućom uvoznom robom moraju provesti u zemlji korisnici kako bi dobijeni proizvod dobio status proizvoda s porijeklom.

1. Cjelovito dobijeni proizvodi,

2. Kumulacija porijekla – proizvod porijeklom iz jedne od zemalja partnera smatrat će se proizvodom s porijeklom one zemlje partnera u kojoj se vrši proizvodnja proizvoda u koji će biti ugrađen uvozni proizvod zemlje partnera:

- U slučaju kada dvije ili više zemalja imaju ista pravila o porijeklu i imaju Sporazume o slobodnoj trgovini one mogu kumulirati porijeklo.Kumulacija podrazumjeva da se proizvod koji ima porijeklo iz jedne zemlje može ugraditi u proizvod porijeklom iz zemlje sa kojom je potpisan sporazum, bez uticaja na preferencijalni status gotovog proizvoda.Proizvodi ne moraju proći dovoljnu preradu i obradu da bi stekli porijeklo , ali obrada i prerada mora biti veća od minimalne obrade.

3. Dovoljno obrađeni ili prerađeni proizvodi (uz ispunjenje uslova iz liste prerade ili obrade). Pravilo se primjenjuje kada se koriste materijali bez porijekla, a postoje tri vrste pravila:

- promjena tarifnog broja prema HS-u (Harmoniziranom sustavu),

- postotno,

- procesno pravilo.

Dokaz o porijeklu

Dokazivanje porijekla robe vrši se podnošenjem odgovarajućeg dokaza o porijeklu.

Razlikujemo sljedeće dokaze o porijeklu:

(a) Uvjerenje o kretanju robe EUR. 1,

(b) Izjava izvoznika, koju izvoznik unosi na račun, dostavnicu ili bilo koji drugi komercijalni dokument koji dovoljno detaljno opisuje proizvode o kojima je riječ i tako omogućuje njihovu identifikaciju ("izjava na računu").

Dokaz o porijeklu mora ispunjavati sljedeće uslove:

(a) izdaje ga ovlašteni organ;

(b) sadrži sve podatke neophodne za identifikaciju proizvoda na koji se odnosi, a naročito:

− broj paketa, njihov karakter, te oznake i brojke koje nose na sebi;

− vrstu proizvoda;

− bruto i neto težinu proizvoda, međutim, ovi podaci se mogu zamijeniti drugima, kao što je broj ili zapremina, kada proizvod trpi značajne promjene u težini tokom prijevoza ili kada se težina ne može utvrditi ili kada se obično identificira pomoću takvih podataka ,

− ime/naziv pošiljaoca;

(c) nedvosmisleno potvrđuje da proizvod na koji se odnosi dokaz o porijeklu vodi porijeklo iz te zemlje;

(d) mora biti oblika u skladu sa odobrenim formatom.

 

EUR. 1 izdaje/ovjerava Uprava za idnirektno-neizravno oporezivanje, odnosno carinska ispostava kod koje se obavlja postupak izvoznog carinjenja, na pisani zahtjev izvoznika koji je obavezan priložiti svu potrebnu dokumentaciju kojom se dokazuje da dati proizvod ispunjava uslove za status robe s porijeklom. Objašnjenja pri popunjavanju zahtjeva za izdavanje potvrde EUR. 1 sadržani su u Uputstvima o pravilima porjiekla koja su u primjeni.

Carinski organi mogu zahtjevati naknadne provjere dokaza o porijeklu.Naknadne provjere dokaza o porijeklu izdanih od strane carinskih organa zemlje izvoznice, zahtjevaju se ako postoji osnovana sumnja u autentičnost izdanih dokumenata ili u ispunjenost propisanih uslova za sticanje preferencijalnog statusa. Uz zahtjev za naknadnu provjeru dokaza o porijeklu od koristi je i sva raspoloživa dokumentacija koja upućuje na sumnju i navodi konkretne razloge za provjeru. Ta se dokumentacija prilaže uz zahtjev za naknadnu provjeru.

Za ostvarivanje povlastica na osnovu jednostrane odluke neke zemlje u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, tzv. opšti sistem preferencijala, carinskim organima je potrebno predočiti Uvjerenje o bosanskohercegovačkom porijeklu prozvoda FORM A koji izdaje Vanjskotrgovinska/ Spoljnotrgovinska komora BiH.

Dokaz o nepreferencijalnom porijeklu domaće robe izdaje Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH.

Uvjerenje o bosanskohercegovačkom preferencijalnom i nepreferencijalnom porijeklu robe Vanjskotrgovinska/ Spoljnotrgovinska komora BiH izdaje na pisani zahtjev privrednog društva, odnosno drugog pravnog lica ili poduzetnika - izvoznika, u kojem se obavezno navodi svrha u koju će služiti izdato uvjerenje, uz koji se podnose i relevantna dokumenta. Više informacija možete pronaći na Vanjskotrgovinskoj/Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.


Dokumenti

Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH", Br. 57/04, 51/06, 93/08 i 54/10)

Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH", Br. 60/06 i 57/08).

Zakon o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 58/15)


Kontakt

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Hajrudin Podbićanin – Assistant Minister for customs policy and tarrifs

Musala 9, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina

Tel: 033/664-103 fax: 033/664-103

E-mail: hajrudin.podbicanin@mvteo.gov.ba

Web: http://www.mvteo.gov.ba

 

Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje BiH

Središnji ured UIO

Bana Lazarevića bb

78 000 Banja Luka

Tel: +387 51 335 100

Fax: +387 51 335 101,

E-mail: info@uino.gov.ba

 

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH

Branislava Đurđeva 10

71000 Sarajevo

Tel: +387 33 56 62 22

Fax: +387 33 21 42 92

 

Web: http://www.komorabih.ba